Tragovi samoborskog staklarstva u turističkoj brošuri

14. listopada 2014.
Komentari isključeni
2.005 Pregleda

Jedan od samoborskih zaštitnih brandova desetljećima je bila i staklarska industrija. Samoborski kristal bio je poznat i tražen na svim kontinentima i po kvaliteti proizvoda gotovo bez konkurencije. Razni proizvodi od kristalnog stakla bili su i dio suvenirske ponude našeg grada, prepoznatljivi po brušenju u obliku jedinstvene samoborske čipke. Danas su se, zahvaljujući jedinoj preostaloj manufakturnoj obradi kristalnog stakla u gradu u radionici “Kristal Tuk”, zadržali tragovi nekad visokovrijedne proizvodnje, od topljenja i oblikovanja do brušenja kristala. Iako ova obrtnička radionica zadivljuje cijeli svijet svojim visokim umijećem ručnog brušenja stakla, dajući mu plemenitost koju nema niti jedan stroj, mnogi još žale za nekadašnjom cjelovitom proizvodnjom, nakon što su se ugasile peći u Tvornici stakla Kristal Samobor.

Na sve to podsjeća i danas promovirana dvojezična brošura Turističke zajednice Samobora posvećena 175. godišnjici samoborskog staklarstva. Na njezinoj prezentaciji u Gradskoj vijećnici, uz ostalo je navedeno da bi, kao novi turistički promidžbeni materijal, ujedno trebala biti i poticaj obnavljanju ove vrijedne proizvodnje jer peći za topljenje stakla posjeduju i “Kristal Tuk” i Samoborski muzej. Stoga je na prezentaciji rečeno da treba pokušati iskoristiti europske fondove kako bi se staklarstvo na velika vrata vratilo u Samobor.
Brošura donosi kratak presjek razvoja staklarstva, od prve tvornice u Osretku, preko Glažute, Kristala, pa sve do Tuka. O tome su govorili direktorica Turističke zajednice Zdravka Škugor Ferdebar, ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić, kustos u Muzeju Luka Kazimović, predstavnica Obrta Kristal Tuk, Milva Čučić i zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković.

Staklarstvo u samoborskom kraju ima stoljetnu tradiciju, a pojava prvih staklenih proizvoda na ovom području seže u starije željezno doba, od 9. do 5. stoljeća prije Krista. I jedna od prvih staklana na području današnje Hrvatske otvorena je upravo u Samoboru, na posjedu barunice Vilhelmine Kulmer u Osretku, 1839. godine. Prvi majstori koji su u njoj radili došli su iz Karlovih Vary u Češkoj, a staklana se sastojala od čak 11 zidanih zgrada. Zbog dugova iz tog vremena, tvornica je više puta preprodavana, a 1869. godine novi vlasnici Maksimilijan Gamilšek i Lavoslav Dinghofer proširuju proizvodnju te otvaraju prodavaonice u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Karlovcu. Tri godine potom, na nalazištu ugljena u Grdanjcima otvara se poznata podružnica ove tvornice, nova “Glažuta”, nazvana “Karolina”. Imala je 10 majstora staklopuhača, 4 brusača i 150 radnika. Poslije Drugog svjetskog rata grupa entuzijasta, uglavnom kristalobrusača, zbog nedostatka sirovine za brušenje, pokreće izgradnju pogona za topljenje stakla na zemljištu stare gipsarne u Rudarskoj dragi čime su udareni temelji Tvornici stakla Kristal.

Uz izdavanje brošure, Turistička zajednica je na mjestu nekadašnje tvornice stakla Osredek postavila interpretacijsku ploču s podacima o samoborskom staklarstvu.

Turistička zajednica grada iskoristila je ovu prigodu i za novu promociju gastro-delicije, Torte Marija, poslužene ovaj put na kristalnom pladnju.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.