Volkswagen je koncept Minija napravio 1955., četiri godine prije Britanskog Minija

17. veljače 2012.
Komentari isključeni
1.254 Pregleda

To zasigurno niste znali: početkom 1955., četiri godina prije prezentacije genijalnog Minija, tvrtka iz Wolfsburga imala je gotov projekt automobila
takve koncepcije i oblika, koji je već na prvi pogled izgledao kao Minijev prethodnik. Za to doba revolucionarni model trebao je biti prvi
kombi-limuzinski automobil u povijesti (dakle s ukošenim repom) s prednjim pogonom. Predstavio ga je, pod oznakom EA 48, tada 30-godišnji
konstruktor Gustav Mayer (gore na slici danas kao 87-godišnjak).

Bio je to prvi mali automobil iz Wolfsburga i prvi samostalno razvijeni
Volkswagen uopće. Naime, legendarnu je Bubu 1935. konstruirao Ferdinand Porsche, u sklopu državnog natječaja za ‘narodni automobil’
(predstavljen kao Typ 60). Novi je model bio dug samo 330 cm, a pružao je veći unutrašnji prostor od Bube, dugačke 407 cm! Pokretao se
dvocilindarskim bokserskim benzincem hlađenim zrakom, koji je iz 594 ccm istiskivao 16 KS. U osnovi radilo se o polovici Bubinog motora.

Promišljena kombi-limuzinska forma međuosovinskog razmaka 205 cm, s
dovoljno mjesta za četiri osobe i prtljažnikom od 155 litara, bila bi aktualna i danas

U prvim godinama projekta začetog 1948. razmišljalo
se o ugradnji dvocilindarskog rednog motora, najprije uzdužno, a potom poprečno, a 1953. odluka je pala na dvocilindarski bokserski motor. Za takvu
koncepciju treba najmanje uzdužnog prostora (koristi se cijela širina prednjeg dijela, u maloj dužini) te se mogla koristiti osnovna koncepcija
Bubinog motora i mjenjača. Straga je upotrebljen tada često korišteni polu-neovisan ovjes s njihajućim poluvratilima
(Pendelachse).

Koristila ga je i Buba, a kasnije Fiati 600 i 500, Simca 1000, Renault 8, Škoda 1000 MB, Mercedes-Benz 190 D (W110)… Nakon
prvih testnih vožnji zaključeno je da je motor obujma 594 ccm preslab. Stoga je povećan je na 700 ccm i 18 KS pri 3000/min, što je modelu EA 48
omogućavalo brzinu od 80 km/h. Neobična je bila koncepcija s prednjim odbojnikom u funkciji nosećeg elementa, na koji su zavarene uzdužne
profilirane stranice. A prednji ovjes bio je još napredniji, gotovo revolucionaran.

VW EA 48 bio je prvi auto s prednjim pogonom i McPhersonovim opružnim
nogama, izmišljenim 1951. Dva desetljeća potom ta je koncepcija preplavila tržište

Po prvi su put u auto s prednjim pogonom ugrađene
McPhersonove opružne noge, sklop vodilice, amortizera i spiralne opruge. Prvim modelom, nakon pojačanja na 18 KS, napravljeno je 2600 testnih
kilometara na poligonima te 130 km u prometu. Potvrdila su se solidna vozna svojstva s tako malim motorom te dobra stabilnost i upravljivost. Pogotovo
kad je Continental za 13-colne kotače napravio novu generaciju dijagonalnih guma 4.80×13. Motor je prosječno trošio šest litara, što je tada bilo
ekonomično, ali je jako vibrirao (to je zahtijevalo doradu i balansiranje klipnog mehanizma).

Najviše je problema bilo s neučinkovitim
zračnim hlađenjem, zbog čega se motor pregrijavao. To je, nakon više pokušaja, riješeno ugradnjom puhala Porsche 171, koje se u II. svjetskom
ratu koristilo u motorima desantnih brodova. Nakon završetka temeljitog ispitivanja, EA 48 se trebao početi prodavati kao VW 600, po cijeni od 3000
DM. Najjeftinija je Buba tada stajala 3950 DM. Premda su mnogi imali velika očekivanja od prototipa jeftinog i funkcionalnog auta, ispitivanja i
razvoj naprasno su prekinuti 2. veljače 1956. godine.

Razmišljalo se i o ugradnji dizelaša, umanjenoj verziji dvocilindarskog dizelskog boksera sa zračnim hlađenjem, kakav je 1951. u Bubi
ispitivan u verziji 1.3

Ni danas nije potpuno jasno zbog čega je ugašen projekt koji bi Volkswagenu pružio nove tržišne mogućnosti i
osigurao možda još veći uspjeh. Takvim se konceptom potom proslavio britanski Mini, kojeg je 1959. dizajnirao Alec Issigonis. Najlogičnije
objašnjenje: nakon godina s početnim proizvodnim problemima, 1955. se zahuktala proizvodnja Bube te je počeo tržišni boom širom svijeta. U
Wolfsburgu su se očito odlučili koncentrirati na taj model, koji je postajao ‘zlatna koka’ i ne raditi mu internu konkurenciju.
Šteta…

Napravljena su svega dva primjerka EA 48. Drugi, koji
nije napravio ni jedan testni kilometar, danas je izložen u Volkswagenovom muzeju u Wolfsburgu

DOBRO JE ZNATI: EA je kratica od
Entwicklungsauftrag – njem ‘razvojni nalog’, a brojka je godina kad je projekt pokrenut (1948.). Gustav Mayer je u ljeto 1956. postao šef razvoja
šasija, a 1958. šef razvoja gospodarskih vozila. Pod njegovom su dirigentskom palicom napravljene prve četiri generacije slavnog transportera te ga
nazivaju ‘ocem Volkswagenovog gospodarskog programa’.

izvor: autosport.hr

Denis Meglić

Zaposlen na Radio Samoboru od 2005. godine, a prethodno honorarno radio 6 godina, također na Radio Samoboru. Hobi su mu automobili i njihova dorada.

Komentari nisu dopušteni.